Solarni sistemi za plovila i kampere — jednostavno i razumljivo Novi Sad · Dunav
SOLARNO SRCE Plovila · Kamperi

Početna/Montaža

Kako se radi

Montaža — dvadeset sitnica koje odlučuju.

Isti paneli, ista baterija, isti regulator — a jedan sistem radi deset godina i drugi dve sezone. Razlika nije u opremi, nego u tome kako je spojeno, gde je provučeno i čime je zategnuto. Ovo je taj deo.

30 cm razmak između pričvršćenja kabla na brodu
5–10 cm vazduha ispod panela. Bez toga se pregreva
150 kg sila na panel od 2,5 m² pri vetru od 100 km/h
1 tačka mase. Nikad lančano od uređaja do uređaja

Šta ova strana pokriva — i šta ne

Ovo je postupak, ne teorija. Šta se prvo spaja, kojim redom se zateže, kako se kabel provlači i čime se brtvi. Ono što mora da postoji u sistemu — osigurači, FID, uzemljenje — je na sigurnosti. Ovde je kako se to stvarno ugrađuje.

Redosled na strani prati redosled rada: prvo krov i paneli, pa kabel do kabine, pa unutrašnjost, pa provera. Ako radiš obrnuto, vraćaš se dva puta.

Pre nego što počneš Odspoji sve izvore: glavni prekidač baterije, prekidač panela i obalni kabel. Radi danju sa isključenim panelima — ne noću „da se ne greje". Panel na suncu ima napon i kad ga ne koristiš.

Redosled spajanja

Osam koraka. Ovaj redosled nije proizvoljan — svaki sledeći pretpostavlja prethodni.

1

Baterija i njen osigurač

Prvo plus kabel sa osiguračem (do 20 cm od kleme), pa minus. Ništa ne ide dalje dok ovo ne stoji. Ako radiš sa alatom u ruci pored kleme — skini prsten i sat.

2

Glavni prekidač

Posle osigurača, pre sabirnica. Proveri da je u položaju „isključeno" dok spajaš dalje — i da stvarno prekida, a ne samo spolja izgleda tako.

3

Sabirnice i šant

Plus sabirnica i minus sabirnica. Minus sa baterije ide kroz šant, pa na sabirnicu. Sve dalje se kači na sabirnice, ne na klemu baterije.

4

Regulator na bateriju

Prvo baterija na regulator, pa tek onda paneli. Obrnuto može da uništi regulator — jer bez baterije nema šta da ograniči napon panela.

5

Paneli i prekidač DC

Paneli u spojnu kutiju, pa kroz prekidač u regulator. Prekidač u položaju „isključeno" dok sve ne proveriš. Tek onda uključi.

6

Ostali punjači

DC-DC, obalni punjač — svaki sa svojim osiguračem na sabirnicu. Oni se ne tuku međusobno; svaki radi kad ima izvor.

7

Potrošači 12 V i inverter

Kutija osigurača sa sabirnice, pa kola jedno po jedno. Inverter preko osigurača klase T. Inverter uključuješ poslednji, kad sve ostalo radi.

8

Naizmenična strana

Obalni priključak, ATS, razvod i FID. Ovo je deo koji ne radiš sam ako nisi siguran — detalji su na sigurnosti.

Redosled isključivanja je obrnut Prvo isključi potrošače, pa inverter, pa punjače, pa panele, pa tek onda bateriju. Ako isključiš bateriju dok paneli rade, regulator ostaje bez zaštite.

kabel → stopica

Ovo je spoj koji najčešće popusti, a najlakše se napravi kako treba.

kabel se ne uvija oko kleme i ne lemi. Ide bakarna stopica, presovana odgovarajućim kliještima, pa termoskupljajući bužir sa lepkom. Uvrnuta žica se posle sezone zeleni od korozije i greje na spoju — a grejanje na spoju je početak svakog požara na razvodu.

Lemljenje izgleda kao bolje rešenje, ali nije: lem ne trpi vibraciju, a kabel pored lema postaje krut i puca unutar izolacije — tačno tamo gde se ne vidi.

Šta treba od alata

Kliješta za presovanje stopica — odgovarajuća za tip stopice, ne univerzalna „na sve". Za kabel od 70 mm² ne postoji ručni alat; ide hidraulična presa ili se kabel odnese kod električara.

Šta treba od materijala

Bakarne stopice (ne aluminijumske), termoskupljajući bužir sa lepkom unutra, i zaštitna mast za kleme. Sve zajedno košta manje od jednog metra kabla.

Presek Stopica Alat Šta paziš
1,5–2,5 mm² M4 ili M5, izolovana ručna kliješta da ne presečeš žice na ivici
4–6 mm² M5 ili M6, gola + bužir ručna kliješta žice moraju da popune ceo tuljak
10–16 mm² M6 ili M8 ručna sa kalibracijom presovanje u dva prolaza
25–35 mm² M8 hidraulična presa provera povlačenjem posle presovanja
50–120 mm² M8 ili M10 hidraulična presa ne radi „na meru" — koristi propisnu stopicu
Provera posle presovanja Cimaj kabel i stopicu u suprotnim smerovima. Ako se pomeri ijedan milimetar — presa nije bila dobra ili stopica nije za taj presek. Ponovi, ne „doteži". Loše presovana stopica se ne popravlja — seče se i stavlja nova.
Klema se steže, ne „zavrne dobro" Za M8 klemu na bateriji obično 8–10 Nm, za M6 oko 5–6 Nm. Bez dinamometričnog ključa to je „prstima jako, pa četvrt kruga" — ali olovna klema se deformiše ako preteraš, a nedovoljno stegnuta klema je grejač. Proveri u deklaraciji baterije.

Prodor kroz palubu

Ovde se pravi curenje koje niko ne povezuje sa solarnim sistemom.

kabel od panela do kabine mora da prođe kroz palubu. Svaki takav prolaz je rupa u trupu — i ako se ne uradi kako treba, voda ulazi niz kabel u unutrašnjost. Ne odmah, nego posle prve kiše i prvog nevremena, kad se zaboravi da je tu panela bilo.

Prodor kabla kroz palubu — pogrešno i pravilno Levo: kabel ulazi pravo u rupu, voda ide niz kabel u kabinu. Desno: kabel pravi petlju nižu od ulaza, pa voda kapa sa najniže tačke pre nego što uđe. POGREŠNO — voda ide niz kabel ↓ ↓ voda ulazi u kabinu po kablu, tiho PRAVILNO — petlja niža od ulaza kapa voda kapa sa najniže tačke ne u kabinu
Levo: rupa, kabel pravo dole, voda niz kabel. Desno: petlja ispod ulaza, sa najnižom tačkom van kabine — voda kapa sa nje, ne u unutrašnjost. Ista rupa, ista brtva, samo drugačije provučen kabel.

Brtva, ne silikon

Prodor ide kroz propisnu brtvu (kabelsku uvodnicu) sa gumenim zaptivačem, koja steže kabel. Silikon se odlepi posle dve sezone i pusti vodu — a ne vidiš dok ne bude kasno.

Petlja na suvoj strani

Najniža tačka kabla mora biti izvan kabine — na palubi ili u boksu. Tada voda kapa sa nje, a ne u unutrašnjost. Zato kabel prvo ide dole, pa gore.

Rupa nije tik uz brtvu

Rupa u palubi mora biti malo veća od brtve, a brtva zadihtovana po obodu. Ako rupa stoji na ivici, paluba puca od vibracije i brtva gubi kontakt.

Kroz palubu nikad ne ide kabel u snopu Jedan kabel — jedan prodor. Ako dva kabla idu kroz istu brtvu, ona ne može da ih stegne oba kako treba. Za više kablova ide veća uvodnica sa više otvora, ne „uguraš oba u jedan".

Montaža panela na krov

Panel je težak i hvata vetar. To su dve sile koje spoj mora da izdrži.

Površina panela Sila pri 60 km/h Pri 100 km/h Pri 130 km/h
1 m² (100 W)~55 kg~130 kg~220 kg
1,3 m² (200 W)~70 kg~170 kg~290 kg
1,8 m² (370 W)~95 kg~235 kg~400 kg
2,5 m² (585 W)~135 kg~330 kg~560 kg
Ovi brojevi nisu strašni — ali nosači moraju da ih izdrže Sila je stvarna i deluje kao da neko stane na panel. Zato se nosači ne prave od aluminijumskih profila „koji su se našli", nego od profila predviđenih za tu površinu. Vidi se razlika tek u nevremenu.

Četiri pravila

  • Ne buši panel. Ni za nosač, ni za kabel. Bušenje rama uništava garanciju i pravi mesto gde korozija počinje. Nosači idu oko rama ili u za to predviđene rupe sa zadnje strane.
  • Ostavi 5–10 cm vazduha ispod. Bez strujanja vazduha panel se pregreva još više — leti i do 80 °C, a to je još 5–8 % manje snage.
  • Nosači na ojačana mesta. Krov broda nije predviđen za tačkasti teret od 30 kg na vetru. Ispod nosača ide ojačanje ili se koristi postojeća struktura.
  • Galvanska izolacija. Aluminijumski ram panela i nerđajući zavrtanj u slanoj vodi prave koroziju. Ide plastična ili gumena podloška između, i nerđajući zavrtanj — nikad običan.
Savitljivi panel ne lepi direktno na palubu Bez vazduha ispod, panel se leti pregreva više od krutog — gubi više snage, a život mu se meri u sezonama, ne decenijama. Ako ide na palubu, ide na podlogu koja ostavlja vazdušni sloj, ili na tendu gde struji vazduh sa obe strane.

Pričvršćivanje kablova

kabel koji visi puca na spoju. kabel koji je zategnut kao struna puca u izolaciji.

Na brodu sve radi non-stop — motor, talasi, ljudi koji gaze. kabel mora da ima popust na krivinama i da bude pričvršćen na svakih 30 cm. Kad se zategne kao struna, vibracija ide pravo u stopicu i lomi žice na izlazu iz nje.

Popust treba da bude dovoljan da kabel ne trpi napetost kad se brod nagne, a ne toliko da se klati. Praktično: blagi „S" na svakih metar, pričvršćen obujmicama sa gumenim uloškom — ne najlonskim vezicama koje seču izolaciju.

Ne kroz oštre ivice

Svaki prolaz kroz lim ili plastiku ide kroz gumenu uvodnicu ili bužir. Ivica reže izolaciju vibracijom — sporo, ali sigurno. Kad probije, imaš spoj sa masom tačno tamo gde ga ne vidiš.

Odvojeno od goriva i toplote

kabel ne ide uz cev goriva niti uz izduv. Ako mora blizu, ide u bužir i sa razmakom. Toplota omekša izolaciju, a gorivo i varnica su kombinacija koju ne treba testirati.

Galvanska korozija

Dva metala u vodi i struja između njih — jedan se pojede. To nije kozmetika.

Kad se dva različita metala (aluminijum i nerđajući čelik, ili bakar i aluminijum) nađu u vodi, između njih nastane struja — kao u bateriji. Manje plemeniti metal se troši. Na brodu to znači: aluminijumski ram panela, aluminijumska konstrukcija, nerđajući zavrtnji i morska voda — savršeni uslovi za tiho propadanje.

Kako se prekida

Dva metala se razdvajaju — plastičnom ili gumenom podloškom, najlonskom čaurom u rupi ili izolacionom pastom. Zavrtanj ostaje nerđajući, ali ne dodiruje aluminijum direktno.

Zaštitna sredstva

Spojevi se premazuju zaštitnom mašću ili pasti za elektro spojeve — posebno kleme baterije i stopice na otvorenom. Nije dekoracija; to je ono što drži spoj stabilnim dve godine.

Cink anode

Ako sistem ima metalne delove u vodi, anode su prva linija odbrane — one stradaju umesto tebe. Ako se anode troše brže nego ranije, proveri galvanski izolator na obalnom vodu (detalji na sigurnosti).

Kalaisan kabel

Običan bakar pod izolacijom se zeleni od vlage i soli — ne spolja, nego na samim žicama. Kalajisan kabel to odlaže, a na brodu je razlika između dve i deset sezona.

Zavrtanj kroz aluminijum — proveri posle godinu Ako se ispod zavrtnja pojavi beli prah, korozija je počela. Tada se spoj rasklapa, očisti, stavi nova podloška i zaštita. Ako se pusti dve godine, zavrtanj se ne može izvaditi — a ram panela je već tanji na tom mestu.

Provera pre uključivanja

Šest merenja. Traju dvadeset minuta i sprečavaju najveći deo kvarova.

Šta meriš Gde Treba da bude Ako nije
Napon baterije na kleme 12,8 V ili 25,6 V (puna) Baterija nije puna ili je osigurač otvoren
Napon na sabirnicama plus i minus sabirnica isto kao na klemi, ±0,1 V Pad napona — loš spoj ili tanak kabel
Napon panela u praznom hodu pre regulatora oko Voc iz deklaracije Obrnut polaritet ili prekid u nizu
Napon posle regulatora izlaz regulatora 13,5–14,5 V (12 V sistem) Regulator ne radi ili profil nije podešen
Napon na izlazima kutije svako kolo isto kao na sabirnici Osigurač ili prekid — proveri to kolo
Napon obalnog utikača sa uključenim inverterom 0 V Opasno — ATS ili veza nije kako treba
Ovo poslednje merenje je najvažnije Uključi inverter, pa izmeri obalni utikač na brodu. Ako ima napona — inverter je negde spojen na obalni vod. To je greška koja ubija. Ne uključuj ništa dok se ne nađe gde je spoj.

I još tri stvari koje se ne mere instrumentom

  • Da li svaki osigurač odgovara svom kablu — proveri tabelom, ne po sećanju.
  • Da li je svaka stopica cimnuta — povuci svaku, jednu po jednu.
  • Da li je sve pričvršćeno — prodrmaj kablove i uveri se da ne lupaju o trup.

Šta proveravaš svake sezone

Pet stvari. Provera traje pola sata i radi se pre prvog izlaska.

Šta Kako Zašto
Kleme baterije dotezanje + zaštitna mast Labava klema je grejač, ne spoj
Spojevi na sabirnicama dotezanje, provera korozije Tu se sastaje sve — greška tu gasi ceo sistem
FID test dugme pritisni, pa vrati Test dugme proverava mehanizam, ne struju kvara — ali bolje i to
Prodori kroz palubu pregled brtvi i petlje Voda ulazi tiho, primeti se kasno
Nosači panela prodrmaj, proveri zavrtnje Vibracija popušta zavrtanj postepeno
Zapiši šta si uradio Jedna strana u notesu: datum, šta je provereno, šta je zamenjeno. Za tri godine nećeš se sećati kad je kabel menjan — a to je pitanje koje se uvek postavi baš kad treba.

Sedam grešaka koje sam video

Sve su iz prakse. Nijedna nije „loša oprema" — sve su spoj ili mesto.

  1. Uvrnuta žica u klemu. Godinu dana radi, pa se zeleni i počne da se greje. Tada je već oštetila klemu.
  2. kabel zategnut kao struna. Vibracija ide pravo u stopicu i lomi žice unutar izolacije — ne vidiš dok ne prestane da radi.
  3. Silikon umesto brtve. Odlepi se posle dve sezone i pusti vodu tačno tamo gde si mislio da je rešeno.
  4. kabel bez petlje kroz palubu. Voda ide niz kabel u kabinu. Najčešći „neobjašnjiv" vlažan ćošak.
  5. Nosači na krov bez ojačanja. Krov izdrži panel, ali ne izdrži panel na vetru od 100 km/h. Vidi se tek u nevremenu.
  6. Nerđajući zavrtanj direktno u aluminijum. Bez podloške, korozija počne prve sezone, a zavrtanj se za dve ne može izvaditi.
  7. Nema provere obalnog utikača. Inverter spojen na obalni vod — utikač pod naponom, a niko nije izmerio.
Pravilo za kraj Montaža nije teška. Dosadna je. Sve na ovoj strani je „uradi polako, proveri, pa nastavi" — i zato se preskače. Sistem koji je spojen brzo radi prve sezone; onaj spojen pažljivo radi deset.

Nisi siguran kako da provučeš kabel ili presuješ stopicu?

Pošalji sliku mesta gde prolaziš i presek kabla — reći ću ti koju brtvu, koji alat i na šta da paziš. Bolje pitanje nego rupa na pogrešnom mestu.